Koje zemlje imaju najveće zlatne rezerve? Na trećem mjestu su naši susjedi

Cijena zlata viša je nego ikad. Potražnju potiču i središnje banke, osobito država u razvoju, koje zlato vide kao ulaganje koje u vrijeme povećane geopolitičke nesigurnosti i gospodarskih šokova čuva vrijednost.
Stoga ne čudi da su u posljednje tri godine kupnje središnjih banaka premašile tisuću tona godišnje.

Forbes Slovenija je istražio koje države imaju najveće zlatne rezerve.

1. SAD: 8.133 tone

SAD su krajem prošle godine imale 8.133,46 tona zlata. Količina se u posljednjem desetljeću nije bitno mijenjala. Prema medijima, zaliha vrijedi oko 700 milijardi dolara.
Većina tog zlata navodno je pohranjena u depozitima diljem Amerike, poput United States Bullion Depositoryja, poznatijeg kao Fort Knox.

2. Njemačka: 3.350 tona

I Njemačka ima prilično stabilne zlatne rezerve, koje su se od 2012. tek neznatno smanjile (tada je imala 3.396 tona). Prema podacima s internetske stranice, zalihe čuva u skladištu središnje banke Bundesbank u Frankfurtu, ali i u skladištima Federal Reserve Bank (Fed) u New Yorku, Bank of England i Banque de France.
Tijekom Hladnog rata, u strahu da bi Sovjeti mogli pronaći zlato, Nijemci su zalihe rasporedili na različite lokacije diljem svijeta. Između 2013. i 2017. dio zaliha vraćen je u Frankfurt. Kako je nedavno izvijestio Financial Times, i Njemačka i Italija i dalje više od trećine svojih rezervi čuvaju u Fedovu skladištu na Manhattanu. U obje zemlje, za vrijeme napetosti između Feda i administracije Donalda Trumpa, javljaju se pozivi da se zlato vrati kući, gdje središnje banke i Europska središnja banka (ESB) imaju veći nadzor.

3. Italija: 2.452 tone

Italija u posljednjem desetljeću nije mijenjala svoje zlatne rezerve. Više od tisuću tona čuva Banca d’Italia, otprilike isto toliko – kao što je već spomenuto – američki Fed, a manji dio drži u trezorima švicarske i britanske središnje banke.
O zlatnim rezervama mnogo se govorilo 2019., kada je senator iz krajnje desne Lige Claudio Borghi u zakonodavni postupak uputio prijedlog zakona koji je, prema njegovim riječima, imao za cilj razjasniti čije su zlatne rezerve vlasništvo. Taj je potez pokrenuo pitanja namjerava li Italija krpati svoj visoki proračunski manjak prodajom zlata. Borghi je potom izjavio da Italija “neće prodati niti gram” svojih zlatnih rezervi radi popunjavanja proračunske rupe. Kako je izvijestio Reuters, njemački ekonomist Daniel Gros tada je rekao da su neki konzervativni ulagači procjenjivali kako je, s obzirom na loše stanje talijanskih financija, zlato jedina zaštita u slučaju državnog bankrota.

4. Francuska: 2.437 tona

Francuska je većinu zlatnih zaliha stekla pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Posljednjih godina lagano je povećavala rezerve; danas ima dvije tone više nego 2012. Većinu zlata čuva u trezorima ispod Banque de France u Parizu, a manji dio u inozemstvu.

5. Rusija: 2.330 tona

Rusija je posljednjih godina kupila zlata vrijednog nekoliko desetaka milijardi eura kako bi smanjila svoju ovisnost o američkom dolaru. Ove godine na ljestvici najvećih imatelja zlatnih rezervi prestigla je Kinu.
Više država uvelo je nakon vojnog napada na Ukrajinu sankcije protiv Rusije, čime joj je ograničen pristup globalnom tržištu zlata. No, Rusija ima i vlastitu industriju, pa je manje ovisna o uvozu.

6. Kina: 2.296 tona

Kina je 2012. imala 1.054 tone zlata, a danas ima više nego dvostruko. Također je najveći svjetski proizvođač zlata, s oko deset posto ukupne svjetske proizvodnje.
Lokalna potražnja za zlatom porasla je zbog rasta bogatstva kineske srednje klase, ali i središnja banka povećava svoje zalihe plemenite kovine.

Analitičari su u izjavama za američki Newsweek nedavno naveli različite moguće razloge; neki smatraju da Kina zlato kupuje radi zaštite u vrijeme povećanih geopolitičkih rizika, budući da je glavna meta administracije Donalda Trumpa u trgovinskom ratu. Drugi pak vjeruju da je riječ o protunapadu jer Kina želi prodajom obveznica i kupnjom zlata smanjiti izloženost prema dolaru.

7. Švicarska: 1.040 tona

Posljednja među državama čije se zlatne rezerve broje u četveroznamenkastim količinama. Većinu tog zlata čuva kod kuće, a dio u Bank of England i Bank of Canada.
Godine 2014. birači su na referendumu odlučivali treba li središnja banka povećati zlatne rezerve sa sedam na 20 posto. Prevagnuo je status quo, jer je 78 posto birača glasalo protiv.

8.Indija: 880 tona

Indijska zlatna rezerva povećana je u posljednjem desetljeću, jer je 2012. imala samo 557 tona. Zalihe je povećala početkom 2021., kada su mnoge države prodavale zlato radi financiranja mjera za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa. Država ima i velike privatne rezerve, osobito u obliku nakita.
Iako Indija ima malu rudarsku industriju, ona ne može zadovoljiti nacionalnu potražnju, pa većinu dragocjenog metala uvozi.

9. Japan: 846 tona

Japan je od 2012. povećao rezerve za oko 80 tona (tada su iznosile 765 tona). Njegova zlatna rezerva prilično je stabilna, a jedina veća prodaja dogodila se u prosincu 2020., kada je japanska središnja banka prodala 80 tona zlata drugoj državnoj instituciji kako bi osigurala novac za financiranje mjera tijekom pandemije.
Na teritoriju Japana nalazi se bogata nalazišta zlata, koju Japanci stoljećima eksploatiraju u rudniku Hishikari. Posljednjih godina otkrivene su dodatne zalihe.

1. Turska: 632 tone

Turska također ubrzano povećava svoje zalihe; 2012. nije bila ni među 15 najvećih svjetskih imatelja zlata. Tijekom pandemije prodavala je zlato, no potom je ponovno počela povećavati zalihe. Razlog leži u zabrinutosti zbog odnosa sa SAD-om i krize nacionalne valute – turske lire, piše Forbes Slovenija.